Almir Čolan: Da li bitcoin može postati budućnost novca? - International Burch University
IBU Cover photo
Poziv za dostavu ponuda
April 15, 2021
ERASMUS+ TACEESM project: Kick off meeting for WP2
April 23, 2021

Almir Čolan: Da li bitcoin može postati budućnost novca?

Screenshot 2021 04 15 113202b

Screenshot 2021 04 15 113202b

Bitcoin i kriptovalute općenito privlače jako puno interesovanja javnosti, a svi se pitaju da li ove valute mogu preuzeti veći dio transakcija te postati budućnost novca. Elon Musk odnosno kompanija Tesla, nedavno je počela primati bitcoine kao sredstvo plaćanja što mnogi vide kao znak napretka ove valute.

Almir Čolan u okviru webinara na temu „Da li bitcoin može postati budućnost novca“ osvrnuo se na nekoliko stvari. Prije svega, ekonomski potencijal bitcoina i stvarne mogućnosti da ova valuta postane budućnost plaćanja, ali i etičku dimenziju koja se dovodi u pitanje.

Bitcoin je prvobitno kreiran s namjerom da se stvori decentralizovan sistem koji bi sam po sebi dobio povjerenje korisnika, jer bi bio transparentan za razliku od banaka i sistema kakav imamo danas. Međutim, prvi problem koji se pojavio bio je kako napraviti digitalni novac koji može postojati samo na jednom mjestu, odnosno problem duple potrošnje. Taj problem je riješen tako što je napravljen hronološki zapis koji bilježi tačno ko i kada je izvršio transakcije odnosno, blockchain tehnologija. Dakle, prva namjera bitcoina je bila da ponudi alternativu centralizovanom sistemu i nepovjerenju koje su stvorile banke, politički utjecaji i slično.
Kriptovaluta nastoji da ima jednu vrstu anonimnosti i nezavisnosti od centralne vlasti. Međutim, postavlja se pitanje da li i na koji način su troškovi takvog načina rada isplativi i da li bitcoin može postati ono što se od njega očekuje.

Almir Čolan naveo je primjer koliki bi troškovi bili u slučaju da poželi bitcoinima kupiti kafu od 2 dolara, koliko bi sistem u tom slučaju nagradio kopača koji verifikuje transakciju te kolika bi bila provizija. Provizija bi bila oko 20 dolara dok bi sistem kopača nagradio sa 100 dolara. Još jedan aspekt koji bi trebalo uzeti u obzir jeste brzina kojom bi sistem mogao da obradi ovu transakciju, a bilo bi mu potrebno oko sat vremena. Kada je u pitanju potrošnja električne energije, bilo bi potrebno oko 30 TW sati godišnje, što je ekvivalent potrošnji koju ima Novi Zeland, da bi se obavilo oko 350 000 transakcija dnevno. Visa, na primjer, sa 2% potrošnje energije napravi 2 miliona transakcija.

Osim toga, kada se pogleda etički aspekt korištenja bitcoina, Almir Čolan navodi studiju jednog profesora iz Sidneja koji je izvršio istraživanje transakcija bitcoina koje se obavljaju te su utvrdili na osnovu forenzičke analize da je 46% tih transakcija ilegalno, transakcije se često obavljaju na dark webu i koriste za pranje novca.

Većina kopača nalazi se u Rusiji i Kini i oko 3 do 4 njih kontroliše 50% mreže. Ako Kina isključi struju kopačima bitcoin bi propao. Isto tako, ukoliko im zabrani komunikaciju neophodnu za rad. Prema tome, smatra Čolan, države mogu vrlo lako zabraniti i regulisati bitcoin kako bi spriječile njegovu dominaciju. Dodaje da bi bitcoin, odnosno kriptovalute u budućnosti mogle biti preuzete od strane centralnih banaka koje bi kreirale svoje kriptovalute, ali regulisane na način da ih mogu kontrolisati.

Bitcoin nema jednu od najvažnijih karakteristika valute, a to je finale plaćanja. Nemati finale plaćanja i imati rizik gdje se te transkacije mogu povratiti je veliki problem, smatra Čolan. Iz tog razloga ovakvi trenutni nedostaci pokazuju da bitcoin ne može postati to što se želi, odnosno digitalno zlato.

Biografija

Almir Čolan je direktor Australskog Centra za Islamske Finansije (AUSCIF), izvršni direktor Olive Investments i savjetnik u Ilim Koledžu. Član je radne grupe pri AAOIFI-u (Accounting and Auditing Organization for Islamic Financial Institutions) za etiku, digitalno bankarstvo i crowdfunding. Savjetuje brojne organizacije koje se bave islamskim finansiranjem, investicijama i poslovanjem.

Također, bio je predavač na predmetu Islamske finansije i tržište kapitala na Univerzitetu La Trobe u Melburnu (Australia). Na ovom Univerzitet obavljao je funkciju člana Upravnog odbora na magistarskom studiju, smjer Islamsko bankarstvo i finansije. Bio je i član Savjetne grupe za razvoj i reviziju univerzitetskih smjerova na NMIT-u te član Upravnog odbora Islamskog konzulata Viktorija.

Završio je MBA iz poslovnog upravljanja (Biznis i Menagement) na Univerzitetu Deakin, a magistarski studij iz islamskog bankarstva i finansija na Univerzitetu La Trobe u Melburnu. Na ovom studiju dobio je najvise priznanje – Dekanovu nagradu za “Academic Excellence”.

Tema webinara privukla je mnogo pažnje i pokrenula diskusije među učesnicima. Webinar je održan online, a privukao je više od 50 učesnika.