Prečice

Doc. dr. Monia Avdić: Mikroorganizmi vole raju!
Feb 26, 2018

Doc. dr. Monia Avdić: Mikroorganizmi vole raju!

Monia Avdić mlada je Docentica na Internacionalnom Burch univerzitetu, Odsjeku za genetiku i Bioinženjering. Djevojka mirnog duha ali iznimno bistrog uma čiji izvor pronalazimo u Hercegovini i Monijinom rodnom gradu Mostaru te Rondou gdje je i odrastala. Veliki dio djetinstva je provela u inostranstvu, a u Australiji je kao dijete stekla ljubav prema biologiji i fundamentalnoj nauci. Sate i dane je provodila u muzejima opčinjena diverzitetom živoga svijeta - koji iako se čini tako složen na prvi pogled zapravo je izuzetno jednostavan ako se razumije na ispravan način.


“Studentima Genetike i Bioinženjeringa, Internacionalnog Burch univerziteta, želim nauku približiti na jednom bazičnom nivou. Primarno želim objasniti kako je nastao život, kako smo zapravo prošli putem od velikog praska do ovoga što živimo danas. U suštini želim studentima pojasniti kontinuitet u nauci, želim pokazati kako se sve naslanja na ono što je prethodilo.  Na kraju sve zavisi od pristupa te je posebno bitno da ljudi budu fleksibilni i prihvate različita shvatanja.  Studenti na samom početku ne mogu odmah početi da se bave konkretnim temama poput genetskog inženjeringa i genetskih modifikacija, već se mora slijediti redoslijed koji određuju tri bazične nauke a to su biologija, hemija i fizika.“

Ključ je u prihvatanju znanja i prenošenju znanja na način da ga drugi razumiju

“Znanje ne predstavlja mnošto napamet naučenih činjenica i suhoparnih podataka, pogotovo ne u oblasti molekularne biologije. Poznavanje fundamentalnih principa biologije, hemije i fizike jeste esencijalno međutim ono se mora podići na stupanj integriranja tih činjenica i uočavanja njihove primjene u svakodnevnom životu. Kada to prihvatimo na pravom smo putu, tada život postaje smisleniji. Na to se naravno veže znanje iz matematike, jer je matematika jezik univerzuma. Međutim u oblasti molekularne biologije uz to je neophodno sticanje adekvatnih laboratorijskih vještina što omogućuje primjenu nauke u rješavanju problema poput pronalaska novih lijekova, dijagnosticiranje bolesti i rješavanje gorućih pitanja. Uzimajući ovo u obzir na  Internacionalnom Burch univerzitetu mi učimo naše studente da je ključ nauke u integriranju teorijsko i laboratorijskog znanja da bi se postigli bilo kakvi rezultati. Naši studenti imaju ogroman potencijal međutim neophodno ih je podstaći da ga iskažu. A to postižemo tako što se svakom studnetu posvetimo ponaosob.“ 

Male grupe su efektivnije

“Profesori koji rade na Internacionalnom Burch univerzitetu poznaju sve svoje studente i njihove potencijale. Za nas studenti nisu brojevi u indeksu, oni su individue koje se ne mogu tretirati jednako. Naš je zadatak kao profesora da upoznamo studente, prepoznamo ono u čemu su najbolji a onda te najbolje osobine istaknemo i usmjerimo ih u pravcu koji je dobar za njih.“

Od prve godine do naučnih radova

“Već na drugoj godini radim sa studenticama koji kreiraju naučne radove i svakodnevno donose ideje za projekte. Tim više naše studente tokom raspusta angažujemo za rad u laboratorijama , gdje uče tehnike rada i tako se spremaju za ljeto, konferencije i naučne skupove. Zbog toga se moram pohvaliti da naši studenti sa navršenih 20 godina kreiraju naučne publikacije i tako otvaraju vrata cijelog svijeta.“

Budućnost svijeta jeste neizvjesna ali je nauka prozor u svijet

“Svjedoci smo da se naučna dostignuća svakodnevno upotrebljavaju i za dobre i za loše stvari, mi kao naučnici teško možemo uticati na to kako će neki ljudi upotrijebiti dostignuća do kojih ćemo mi doći. Trenutno su vakcine primarni problem, tim više što živimo u eri fake News-a zapravo kreiranja lažne slike. Zbog takvog pritiska i lažnih informacija broj vakcinisane djece jeste u dramatičnom padu. Bilježimo povratak bolesti koje su bile iskorijenjene na ovim područjima, stanje je, moram reći, alarmantno zbog dezinformacija koje dolaze do majki. Malo je onih koji konsultuju naučne radnike i stručnjake. Zbog toga mi, ljudi koji rade u nauci, imamo obavezu da educiramo članove našeg društva te da ih naučimo da logično razmišljaju. Mi zapravo moramo naučiti ljude da racionaliziraju informacije koje mogu svakodnevno pročitati."

Genetika je nauka koja pomaže

“Genetika kao nauka nam svakodnevno pomaže, kako u liječenju oboljenja tako i u pronalasku određene terapije. Jedan od tih izazova jeste i GMO čija će se primjena moći utvrditi tek nakon određenog broja godina. Generalno, još uvijek nismo sigurni koje su to stvarne posljedice GMO-a na čovječanstvo. Kada s druge strane govorimo o pesticidima mi znamo da su oni štetni za ljude. Kada bih ja birala između GMO i pesticida ja bih se odlučila za GMO. Kod nas se na žalost ne obilježavaju GMO proizvodi. No proizvodi poput soje većinom jesu genetski modificirani i ja takve proizvode lično izbjegavam.“

Nauka nije SF

“Smatram da pravi naučnici nisu superheroji. Oblast kojom se ja bavim jeste istraživanje mikrobnih biofilmova, quorum sensing i quorum quenching - koje pomalo zvući kao SF ali je daleko od toga. Naime, bakterije su do sada smatrane „samotnjacima“ koji samostalno lutaju i „prave belaj“ kada uđu u ljudski organizam. Sva medijska pažnja se posvečuje tzv. „infektivnoj estradi“ poput MRSA, TBC, HIV i slično a stvarna korist koju imamo od bakterija se potpuno zanemaruje. Naime, površina naše kože, naša crijeva i mnogi drugi dijelovi tijela prekriveni su debelim slojem bakterija koji se naziva mikrobiom. Taj mikrobiom je ključan u očuvanju našeg zdravlja jer „zauzima teritorij“ „zločastima bakterijama“ i onemogućuje im da se prošire."

"Iz ovog se vidi da bakterije i nisu baš toliki samotnjaci, već da naprotiv vole raju! Naime, većina bakterija ima sposobnost da formira biofilmove i u njima živi. Biofilm je udruženje bakterija koje žive u „ljepljivoj supstanci“ koja ih štiti. Ali to nije sve. Bakterije u biofilmu ne samo da se međusobno druže već vole da pozivaju još i dodatne goste te šalju poruke u vidu malih signalih molekula da bi im se još članova pridružilo.  A kada postignu određenu gustoću populacije dernek tek počinje i počinju da ekspresuju „društvene gene“! Sve ovo zvuci pozitivno po nas kada pričamo o mikrobiomu međutim danas postoje brojne infekcije koje su bazirane na biofilmovima i jako ih je teško liječiti. Situaciju dodatno otežava činjenica što antibiotici u malim dozama djeluju kao signalne molekule i pojedini tjeraju i zločaste bakterije da se počnu ponašati „društveno“ te na taj način mogu napraviti veliki probleme u organizmu. Ključ u tretiranju ovih infekcija jeste u utišavanju signala odnosno quorum quenchingu, čime se tim Profesora i studenata za istraživanja biofilmova na Burchu bavi. Ovo je jedan od brojnih primjera zašto trebamo nauku, koja može između ostalog i pojasniti kako i na koji način aplicirati antibiotike koje danas možemo naći čak i u mesu zbog dužeg trajanja namirnica. Odgovore na ta pitanja može dati samo nauka koja je daleko od SF-a.“