Prečice

Dženeta Karabegović : U BiH postoji mogućnosti da se stvari poprave lakše nego u inostranstvu!
Jan 05, 2018

Dženeta Karabegović : U BiH postoji mogućnosti da se stvari poprave lakše nego u inostranstvu!

Nakon života u Njemačkoj, Americi, Švedskoj, i završenog doktorata u Engleskoj, profesorica Dženeta se vraća u BiH gdje dolazi da predaje novim generacijama bh studenata na Internacionalnom Burch univerzitetu i nastavlja svoj istraživački rad.


Nakon djetinjstva provedenog u Banja Luci profesorica Internacionalnog Burch univerziteta na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije (IRES), predmeti historije svjetske politike, sociologije, diplomatije, i EU politike, Dženeta Karabegović zbog ratnih dešavanja kojima je bio pogođen i njen rodni grad odlazi u Njemačku. Odrastanje u Berlinu ju je povezalo sa njemačkim jezikom i knjževnošću koja je bila njena prva ljubav u nauci, međutim tekstovi Goethe i Brecht-a su ostali kao inspiracija u duhovnom opuštanju.

Sada već davne 1998. godine profesorica Dženeta sa roditeljima i sestrom napušta stari kontinent i odlazi u daleku Ameriku gdje upisuje studije političkih nauka i Njemačkog jezika uključujući i studije Holokausta. Plahoviti istraživački duh profesoricu je u Americi doveo do promišljanja o istraživanju onoga što je u tom momentu i bila, dio bosanskohercegovačke dijaspore.

"U Americi sam prvi put počela intenzivno razmišljati zašto se ne govori o bosanskohercegovačkoj dijaspori, tim više što sam odrasla u jako aktivnom bh. društvu za koje je bila vezana moja porodica."

Zanimalo je zašto se intenzivnije ne priča o prihodima naših ljudi u dijaspori, tim više što se za dijasporu vežu često negativne priče ili čisto ekonomska pitanja. Zanimalo je zašto ti ljudi ne glasaju u većem broju, na koji način oni mogu doprinositi izgradnji mira i boljoj budućnosti u BiH.

Na osnovu komparativnog projekta kojeg je napisala o bh. udruženjima čiji je rad zanimao u Švedskoj i u Americi je profesorica Dženeta je dobila prestižnu Fulbright stipendiju da provede svoj projekat na Uppsala Univerzitetu. "Tu je počelo moje stvarno akademsko istraživanje dijaspore, populacije koje migriraju i razloga zašto se ti ljudi mobilišu po raznim pitanjima vezanima za svoju maticu ali i za zemlje prijema."

Nakon Švedske, profesorica Dženeta se vraća u Ameriku gdje dolazi na Univerzitet u Čikagu gdje se vraća studijima međunarodnih odnosa, te profesorima koji slove za najbolje stručnjake u tom domenu u cijelom svijetu. Taj put je mladu profesoricu doveo i do Engleske gdje počinje i završava svoj doktorat na Univerzitetu Warwick.

"U sklopu doktorata sam imala priliku da izučavam različite dijaspore u pet zemalja u Evropi koje imaju domovinu sa upitnom suverenošću. BiH na primjer ima eksternu suverenost, mada ta priča izgleda drugačije kada se radi o pitanjima interne suverenosti. Mi imamo ovdje političke aktere koji negiraju državu u kojoj upravljaju, zapravo negiraju svoje pasoše. Postoje zemlje kao što su Kosovo ili Kurdistan, koje imaju upitnu eksternu suverenost i koje nisu priznate od strane svih zemalja u svijetu. Te razne konstelacije kreiraju interesantna pitanja u vezi načina kojim svake od tih dijaspora upraljva kao politički akter na raznim nivoima."

"Mene je prvobitno zanimalo kako dijaspora može da utiče na pitanja tranzicijske pravde i na koji način se dijaspora mobilizira po tim pitanjima. Kao politolog sam na osnovu toga kreirala tipologiju nakon čega je uslijedilo terensko istražvanje i na kraju odbrana doktorata koji će u narednom periodu nadam se postati knjiga. Međutim treba govoriti i o političkim pitanjima. Jasno je da bh. dijaspora ne glasa u broju u kojem bi mogli da glasaju. Na primjer, mi znamo po istraživanjima 1996. godine da je blizu 500.000 ljudi bilo registrovano za glasanje u dijaspori, a da su ti brojevi danas puno, puno niži. Kada govorimo o bosanskohercegovačkoj dijaspori moramo govoriti o potkategorijama unutar jednog tijela. Naravno mi imamo radnu dijasporu koja je napustila tokom šezdesetih i sedamdesetih godina Jugoslaviju i taj dio populacije se nije izjašnjavao nikako drugačije nego kao Jugosloveni, tim više je njima današnja situacija nešto što je nepoznato, i suočavanje sa politikom i birokratijom u matici za njih jeste stvarni problem. Isto tako imamo jednu veliku grupaciju ljudi koji su napustili BiH silom prilika tokom 1990-tih godina, koji su se danas integrisali kao građani raznih zemalja po svijetu, koji eventualno nose i ratne traume i negativna iskustva sa BiH. Onda naravno imamo najnoviju dijasporu, većinom mladi, koji napuštaju našu zemlju zbog loših uslova, ponavljaju u suštini migracije koje se dešavale i tokom Jugoslavije, mada danas napuštaju i gradove, ne samo manja mjesta, a sve česće i cijele porodice umjesto pojedinaca."

"Trenutno se radi na strategiji koja će biti usmjerena ka dijaspori i sada postoji više projekata koji žele i rade na tome kako povezati bh. dijasporu sa maticom, po pitanju transfera znanja i investicija, koje su jedne od najvećih u cijelom svijetu. Institucije u BiH se trebaju osloniti na primjere zemalja kao Kosova, Izraela ili Irske, da bi obnovili veze sa svojom dijasporom."

"Ono što nama treba jeste otvorena i jasna strategija prema dijaspori, strategija koja će ljudima dati priliku da doprinesu BiH i pokazati da se i u BiH nešto može uraditi. Postoji već nekih inicijativa i tih ljudi ima i možete ih svakodnevno sresti. Moja želja za povratkom je bila bazirana na mom akademskom radu i mom uvjerenju da ja mogu da doprinesem nešto pozitivno svojim povratkom."

"Na kraju svi me pitaju zašto sam se vratila, smatraju to nevjerovatnim pošto se sami fokusiraju samo na ono najgore u BiH. Ja jednostavno nemam pravi odgovor, ja samo znam da sam imala želju da se vratim i da vidim da li mogu da ostvarim neke svoje lične i profesionalne ciljeve ovdje. Jasno je da u Bosni i Hercegovini vidim prepreke ali i prilike kada uporedim sa drugim zemljama u kojim sam živjela,» objašnjava profesorica Dženeta, «no ipak, ovo je moja zemlja, kakva god bila i ako ovdje ne možemo nešto uraditi onda je pitanje gdje uopšte možemo."

"U BiH dosta toga ne funkcioniše kako treba, zbog toga je ovdje relativno lagano neke stvari promijeniti na bolje, tim više što je u zemljama poput Amerike sve dovedeno do savršenstva pa je i svaka promjena mnogo teža i sporija. Moje je mišljenje zbog toga jasno, postoji prilika da se nešto promijeni na bolje, tim više što postoji istomišljenika koji imaju pozitivnu energiju i volju za to. Na institucijama poput Internacionalnog Burch univerziteta gdje imam priliku da predajem na engleskom uz raznovrsnu akademsku literaturu na engleskom jeziku gdje istražujemo teme koje su bitne za BiH, Balkan i svijet, sam našla takve ljude i radujem se nastavku zajedničke saradnje."