Prečice

Doc. dr. Jasmin Hasić: Vjerujem u promjene, niko nije imun na njih
Jan 30, 2018

Doc. dr. Jasmin Hasić: Vjerujem u promjene, niko nije imun na njih

Profesor Jasmin Hasić je nedavno imenovan za šefa Odsjeka za međunarodne odnose i EU studije na Internacionalnom Burch univerzitetu. Pored akademske karijere na IBU, radi i kao izvršni direktor Fondacije Humanity in Action BiH, u kojoj aktivno djeluje od 2009. godine. Osnovne studije je završio u Češkoj Republici i u BiH. Nakon magistarskih studija na CEU u Budimpešti, te Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta LUISS Guido Carli u Rimu i ULB u Briselu. Odlučio se vratiti u BiH da bi dao smisao svom profesionalnom angažmanu. Želi inspirisati mlade da i oni krenu u borbu, a da ne budu pasivni dio sistema koji ih sputava.


Jasmin Hasić je sasvim (ne)običan momak iz sarajevskog naselja Grbavica, kojeg je zbog ratnih dešavanja napustio kao dječak. Nakon odlaska iz ratnog Sarajeva, svoje djetinjstvo provodi u hladnoj Švedskoj. Kasnije se s porodicom seli u Poljsku, ni manje ni više nego u predgrađe ozlaglašenog grada Oświęcima, poznatijeg kao Aušvic.

„Život u Poljskoj nije odgovarao mojim roditeljima. Odlučili smo se za povratak u BiH. No, kako to obično biva, u tom periodu se nismo mogli vratiti u naš stan u Sarajevu jer su u njemu živjele izbjeglice. Zbog toga je majka odlučila da je njeno rodno mjesto Bihać savršeno za naš povratak. Sudski proces povratka našeg stana je trajao punih devet godina, a ja sam u međuvremenu upisao srednju školu u Sloveniji i tada zapravo počinje moja međunarodna akademska putešestvija.“

... Bihać, Maribor, Sarajevo, Brno, Budimpešta, Rim, Brisel...

„Moj primarni izbor studija je bio Pravni fakultet u Sarajevu. Međutim, već na prvoj godini studija sam dobio stipendiju da nastavim školovanje u Češkoj Republici. Nisam htio prekinuti ono što sam započeo u Sarajevu, pa sam odlučio paralelno studirati u Brnu i u Sarajevu. Nakon završenih osnovnih studija u oba grada, preselio sam se u Budimpeštu na master studije. Istovremeno sam upisao magistarski program u Sarajevu. Neko vrijeme sam radio u Centru za sigurnosne studije u Sarajevu, a nakon toga je uslijedila i stipendija za doktorski studij u Rimu i Briselu. Sad sam ponovo tu, na početnoj tački.“

Teško je biti reformator u društvu u kojem sve funkcioniše

„Svi me pitaju zašto, nakon svega, nisam ostao u inostranstvu. Ljude je teško uvjeriti kako je u uređenim društvima teško biti individualac, kako se u takvim društvima izgubi posebnost. Krajnje funkcionalna društva mogu biti čak antihumanistička. U takvim društvima čovjek je samo dio mašine. Zbog toga je bilo besmisleno dodatno gubiti vrijeme kako bih se potencijalno proslavio kao još jedan naučnik koji piše o BiH, mnogo je logičnije bilo vratiti se u domovinu i istražiti šta se ovdje može konkretno napraviti.“

Između nevladinog sektora i univerziteta

„Ja sam neko ko vjeruje u normativne promjene, želim da živim u zemlji poput BiH, koja je mistično lijepa, ali joj nedostaje sistem u kojoj ćemo svi postati policajci i tražiti od drugih da poštuju red. Međutim, potrebno je mnogo rada i vremena da postanemo društvo u kojem će svako raditi ono u čemu je najbolji, jer se kod nas u prvi plan uvijek stavljaju lični interesi, a malo je svijesti o kolektivnim potrebama“, ističe Hasić.

„Potrebna nam je kombinacija interne volje i eksterne motivacije. Često čujem “EU i pregovori“ u istoj rečenici, ali zapravo mi moramo shvatiti da tu nema pregovora, nego da je u pitanju čisto prilagođavanje nekim drugim normama, pravilima i zakonima. Mi moramo biti svjesni da mi nismo neka «HIGH TECH» nacija koja će bitno mijenjati EU, već da ćemo se samo stopiti s tržišnim potrebama kao i brojne nacije prije nas. Ali i to je opet stvar kompromisa i politike. Npr. Grčka je prilikom ulaska u EZ-EU, davne 1981. godine lažirala određene statistike da bi ušla u zajednicu, dok su brojne zemlje poput Finske, Austrije, Švedske koje su tad bile razvijenije od Grčke, nisu ni planirale ući u EZ-EU. Dakle, jasno je da se EU struktura i politika proširenja neprekidno razvija i prilagođava kandidatskim zemljama. Vrijeme će pokazati koliko je proces integracije u EU bio u našim rukama, a koliko je to dio nekog šireg procesa koji nismo mogli kontrolisati.“

IBU kao baza znanja

Tokom doktorskog studija u Briselu, Hasić je imao priliku da radi kao asistent u nastavi. Svoj prvi radni angažman na univerzitetu u BiH započinje u oktobru prošle godine.

„Internacionalni Burch univerzitet je bio moj izbor zbog toga što mi je osigurana prilika da pored akademskog rada mogu ostati aktivan i u NGO sektoru. S druge strane pokušavam da kroz svoj akademski i pedagoški rad sa studentima uvedem neke nove metode i novi pristup učenju, koji nije samo ex cathedra. Moj pristup je praktičan, bazira se na mom iskustvu u različitim sektorima i to je ono što studentima u Bosni i Hercegovini nedostaje.“ 

Hasić kaže da nije znao šta može očekivati i koliko je energije potrebno uložiti u ostvarivanje zacrtanog cilja. U razgovoru ističe: „Iz ovoga što sam mogao da vidim u prethodnom periodu, studenti na fakultete primarno dolaze da konzumiraju znanje. Istini za volju, brojni od njih na fakultet dolaze samo radi diplome, ali ipak mislim da većina dolazi da nešto nauči. Ja s druge strane dolazim iz drugačijeg akademskog miljea i ne volim pasivne konzumente. Moj je cilj da studente pretvorim u «aktivne proizvođače znanja». Trenutno sa studentima radim na objavi knjige koja će se baviti temom proširenja Evropske unije. Vrijeme je da uvodimo praksu pisanja ozbiljnih naučnih radova tokom studija.“