Dženan Kovačić:„BCG vakcina bi trebala u arsenal mjera protiv COVID-19“ - International Burch University
Studijski program građevinarstva – Jedini program za građevinarstvo na engleskom jeziku u BiH i u regionu
April 13, 2020
Odsjek za međunarodne odnose i evropske studije vas uči razumijevanju i rješavanju kompleksnih političkih odnosa u domaćem i međunarodnom okruženju
April 15, 2020

Dženan Kovačić:„BCG vakcina bi trebala u arsenal mjera protiv COVID-19“

Dženan Kovačić mladi naučnik, student 2. godine na Odsjeku za genetiku i bioinženjering Internacionalnog Burch univerziteta, osvrnuo se na aktuelnu situaciju u vezi sa pandemijom virusa COVID 19 i potencijalnim uticajem BCG vakcine na sam virus. Dženan je inače u procesu laboratorijskih istraživanja vezano za svoj lijek za tuberkulozu, za koji je početkom ove godine dobio finansijsku podršku.

Moderno društvo suočeno sa nečim za što se popularno smatra nemogućim, čak možemo reći da je izvan svih apokaliptičnih filmova. COVID-19 razdrmao je cijeli svijet i ukazao na to kako smo mali naspram prirode koja je počela da okreće protiv nas.

Ovakva vrsta pandemije je nešto na što su naučnici upozoravali u posljednjih nekoliko decenija, ali očigledno je da su se oni koji prave odluke u svijetu oglušili na to, zbog čega smo suočeni sa problemom koji je moderno društvo reducirao na nešto neprepoznatljivo, što je ironično i žalosno.

SARS-CoV2 definitivno nije proizveden u laboratoriji

COVID-19 je izuzetno zarana bolest, te niska stopa smrtnosti u ovom trenutku ne znači to da bilo ko ovaj virus smije smatrati manjim problemom nego što jeste.

Naime, živimo u vremenu kada naši imuni sistemi konstantno pokušavaju da se prilagode na neprirodne promjene u našim okruženjima, našim brzim životima i nezdravim stilovima života, što se direktno dovodi u korelaciju sa COVID-19.

 „Možda, najstrašnija stvar u vezi ove pandemije je to što, iako SARS-CoV2 definitivno nije proizveden u laboratoriji, on je rezultat iracionalnih i destruktivnih dejstava ljudske populacije. Uznemiravanje životinjskih populacija, gdje je ovaj virus prirodno prisutan, najvjerovatnije je dovelo do toga da uspješno mutira i da se pokuša ubaciti i ljudsku populaciju“, ističe Dženan Kovačić.

Iako za virusne infekcije ne postoji direktan lijek, moderna medicina simptomatski djeluje na bolest, omogućavajući imunom sistemu domaćina da se uspješno odbrani. Nažalost, pacijenti sa bolestima ili stanjima u kojim je njihov sistem kompromitiran će imati vrlo tešku kliničku sliku ove bolesti, koja često može biti i fatalna.

Trenutno je preko 100 terapeutika u kliničkim ispitivanjima za ovu bolest, koji se sastoje uglavnom od već dobro poznatih lijekova, čije dejstvo ima pozitivan efekat za klinički ishod ove bolesti. Vackina za COVID-19 neće sigurno biti gotova za više od godinu dana, tako da je stanje alarmantno.

BCG vakcina bi trebala u arsenal mjera protiv COVID-19

U moru naučnih radova koji se trenutno munjevitom brzinom objavljuju u vezi COVID-19, postoji statistička analiza gdje se poznata BCG vakcina za tuberkulozu dovodi u korelaciju sa nižom stopom smrtnosti i nižom stopom prenosa bolesti, u zemljama koje imaju univerzalno pokriće BCG vakcinom.

Rad, koji je preliminarno objavljen prije nekoliko dana, navodi kako države koje već godinama imaju obaveznu BCG vakcinaciju, statistički imaju bolju sliku po pitanju COVID-19.

„Zanimljivo je kako, na primjer, Danska ima nižu stopu smrtnosti od Španije, a kako autori Miller i saradnici navode, to je vjerovatno zbog toga što je Španija 1981. godine prekinula svoj BCG program (16 godina nakon njegove implementacije), dok je Danska BCG program imala od 1946 do 1986. Danska otprilike ima dest puta manju stopu smrtnosti u odnosu sa Španijom. Obzirom da je ovaj rad statističke prirode, započeo sam i pisanje vlastitog rada o imunološkoj podlozi ovih tvrdnjih, za koji još uvijek čekam odgovor od žurnala gdje sam rad poslao. Ipak, „pre-print“ verzija tog rada je dostupna, te je dobila dosta pažnje u naučnim krugovima. Dakle, želio sam da vidim da li postoji osnova za ovu korelaciju, ili da li je BCG pokriće samo koincidencija“, dodaje Kovačić.

Ipak, takozvani „nespecifični efekti“ BCG vakcine nisu nepoznati naučnicima. Studije su pokazale da pojačava imunološki odgovor na niz virusnih respiratornih infekcija, te da pruža bolju zaštitu za virus H1N1 ako se pacijentu da BCG vakcina prije vakcine za taj virus. Još uvijek nije jasno zašto, ali  vjeruje se da je uključena komponenta urođenog imunog sistema i stečenog imunog sistema.

„Potrebno je naglasiti da ukupan fond znanja o BCG vakcini nije baš toliko konzistentan.Ova vakcina ne štiti odrasle ljude od plućne tuberkuloze, čak nekada ni djecu za što je, na kraju krajeva i namijenjena. Fascinantan je i malo ironičan podatak, da vakcina koja je stara preko 100 godina, koja je veoma dostupna i jeftina, ima izuzetno povoljne efekte na druge bakterijske i zarazne bolesti, dok isti efekat nema za tuberkulozu“, dodaje Kovačić.

Ova vakcina nije samo poprimila pažnju zbog COVID-19, već zbog rada iz 2020. godine gdje je ubrizgavanje ove vakcine u venu laboratorijskih majmuna, izazvalo mnogo bolji i dugoročniji imunološki odgovor. Vakcina je pružila skoro duplo bolju zaštitu od tuberkuloze, nego kada se daje tradicionalnim nevenoznim putevima.

„U svom radu navodim još kako radovi o nespecifičnim dejstvima BCG vakcine bi definitivno trebali da ovu vakcinu stave u arsenal mjera protiv COVID-19. Vakcina je esencijalno sigurna, veoma jeftina i dostupna. Naravno, bit će zanimljivo vidjeti kakve efekte ima kod COVID-19 pacijenata u imunološkom smislu, a nadam se da ću i sam moći takvoj studiji da doprinesem. Sad za sad znamo da je njen potencijal u pomaganju tokom ove pandemije prevelik da bi se zanemario. Privukla je pažnju svjetske akademske zajednice, te svi mi koji radimo na tuberkulozi i imunologijih kod zaranih bolesti, se trudimo da informacije o ovoj i drugim terapeuticima, plasiramo što prije, kako bismo doprinjeli globalnim naporima u suzbijanju COVID-19. Izuzetno mi je drago što sam među prvima koji je nešto objavio u vezi ovoga u ovom više imunološkom kontekstu. Uloga koju sam sebi odabrao u ovome svemu, jeste da objasnim zašto se ovo dešava. Ne smijemo se zadovoljavati samo činjenicom da funkcioniše, moramo znati i zbog čega se to dešava. To je nauka“, zaključuje Kovačić.