Studenti promovisali 7. izdanje časopisa Burch Gene - International Burch University

Studenti promovisali 7. izdanje časopisa Burch Gene

Časopis Burch Gene nastao je kao ideja entuzijastičnih studenata Adnana Fojnice i Ahmeda Osmanovića, koji su uspjeli  entuzijazam prenijeti i na generacije poslije njih. Tako su studenti sa ponosom predstavili 7 izdanje i ovaj put uz potpunu podršku svojih profesora, asistenata sa Odsjeka i Univerziteta.

U ovom broju pisali su:  Eda Sarić-Hanjalić je u svom radu ,,Horizontalni prenos bakterijskog genaˮ pisala o osnovnim pojmovima prenosa bakterijskih gena i načinu na koji se bakterije razmnožavaju.  Aida Lavić je temom ,,Traženje rješenja: Nova genetska otkrića koja će objasniti oslabljene bolesti ˮ objasnila predviđanja specifičnih bolesti koje jedno živo biće može imati pomoću DNK i analizom genetskih kodova. Neira Crnčević je imala historijski pristup svojoj priči i temom ,,Priča o Gregoru Mendeluˮ predstavila je uspjehe ovog svjetski poznatog naučnika. Ajla Džanko je svojom, temom „Učinci dugoročnog svemirskog leta na vidˮ omogućila detaljan uvid u bolesti  i zdravstvene probleme s kojima se mnogi astronauti susreću nakon odlaska na svoje misije. Sara Deumić je temom ,,Poznate jednačine u geneticiˮ objasnila kako studenti koji nisu dobri matematičari mogu postići dobar rezultat uz korištenje matematičkih formula. Sabina Pandža, Sibel Repuh, Azra Ćutuk pisale su o temi ,,Genetski modificirane kokoši polažu jaja protiv rakaˮ koja bi mogla biti budućnost u prehrambenoj tehnologiji ili genetici.  Hena Hadžimujagić  se temom ,, Alzheimerova bolest: Otkrivanje istinaˮ osvrnula na  osnovne načine liječenja bolesti, simptome i rizične skupine pogođene ovom bolešću.  Selena Hadžić je  u „Neobičnim genetskim mutacijama kod ljudiˮ pisala o vrlo opasnim mutacijama koje mogu biti neprirodne i neuobičajene. Dženan Kovačić je  u ,,Ksenobiologija i kseno nukleinske kiseline. Igramo li se Boga?ˮ  pisao o nukleinskim kiselama koje su po strukturi vrlo slične DNK i/ili RNA. Hasnija Bajrektarević je iskoristila temu „Smiješna imena genaˮ da se vrati daleko u prošlost i objasni porijeklo imena gena koju su definisani tek kada bi naučnici otkrili nešto novo radi lakšeg prepoznavanja. Iman Alihodžić je svojom temom  „Jezik mozga. Intenzivni studij iz neurolingvistikeˮ objasnila specifične genetske karakteristike mozga i njegove funkcije. Emina Imamović  je ovogodišnje izdanje časopisa završila intervjuom sa prof. dr. Lejlom Smajlović Skenderagić, koja je govorila o svom iskustvu, naučnim postignućima i projektima.

„Svi studenti koji su radili na časopisu uložili su mnogo truda, od dizajna, pisanja do redakcije, i želim se zahvaliti svakom od njih što su omogućili da časopis Burch Gene nastavi s ovom, uskoro četverogodišnjom tradicijom. Posebno sam zahvalan kolegi Dadi Latinoviću koji je vrijedno radio na dizajnu časopisa. Studentima nauke puno znači da se bave aktivnostima poput pisanja za časopis, jer im to pruža priliku da steknu vještine izvan laboratorija, poput analitičkog razmišljanja i izražavanja mišljenja o složenim temama. Sljedeće izdanje će biti konceptualno, a teme će biti u potpunosti posvećene upotrebi vinske mušice,  i njenim uticajima na moderna istraživanjaˮ, izjavio je glavni urednik časopisa  Kenan Kraković,  student treće godine na Odsjeku za genetiku i bioinžinjering.

Ovaj časopis prilika je studentima da se uče kako napisati kvalitetan članak, sada za studentski časopis sutra za svjetske stručne časopise.

 

 

Studenti promovisali 7. izdanje časopisa Burch Gene

Časopis Burch Gene nastao je kao ideja entuzijastičnih studenata Adnana Fojnice i Ahmeda Osmanovića, koji su uspjeli  entuzijazam prenijeti i na generacije poslije njih. Tako su studenti sa ponosom predstavili 7 izdanje i ovaj put uz potpunu podršku svojih profesora, asistenata sa Odsjeka i Univerziteta.

U ovom broju pisali su:  Eda Sarić-Hanjalić je u svom radu ,,Horizontalni prenos bakterijskog genaˮ pisala o osnovnim pojmovima prenosa bakterijskih gena i načinu na koji se bakterije razmnožavaju.  Aida Lavić je temom ,,Traženje rješenja: Nova genetska otkrića koja će objasniti oslabljene bolesti ˮ objasnila predviđanja specifičnih bolesti koje jedno živo biće može imati pomoću DNK i analizom genetskih kodova. Neira Crnčević je imala historijski pristup svojoj priči i temom ,,Priča o Gregoru Mendeluˮ predstavila je uspjehe ovog svjetski poznatog naučnika. Ajla Džanko je svojom, temom „Učinci dugoročnog svemirskog leta na vidˮ omogućila detaljan uvid u bolesti  i zdravstvene probleme s kojima se mnogi astronauti susreću nakon odlaska na svoje misije. Sara Deumić je temom ,,Poznate jednačine u geneticiˮ objasnila kako studenti koji nisu dobri matematičari mogu postići dobar rezultat uz korištenje matematičkih formula. Sabina Pandža, Sibel Repuh, Azra Ćutuk pisale su o temi ,,Genetski modificirane kokoši polažu jaja protiv rakaˮ koja bi mogla biti budućnost u prehrambenoj tehnologiji ili genetici.  Hena Hadžimujagić  se temom ,, Alzheimerova bolest: Otkrivanje istinaˮ osvrnula na  osnovne načine liječenja bolesti, simptome i rizične skupine pogođene ovom bolešću.  Selena Hadžić je  u „Neobičnim genetskim mutacijama kod ljudiˮ pisala o vrlo opasnim mutacijama koje mogu biti neprirodne i neuobičajene. Dženan Kovačić je  u ,,Ksenobiologija i kseno nukleinske kiseline. Igramo li se Boga?ˮ  pisao o nukleinskim kiselama koje su po strukturi vrlo slične DNK i/ili RNA. Hasnija Bajrektarević je iskoristila temu „Smiješna imena genaˮ da se vrati daleko u prošlost i objasni porijeklo imena gena koju su definisani tek kada bi naučnici otkrili nešto novo radi lakšeg prepoznavanja. Iman Alihodžić je svojom temom  „Jezik mozga. Intenzivni studij iz neurolingvistikeˮ objasnila specifične genetske karakteristike mozga i njegove funkcije. Emina Imamović  je ovogodišnje izdanje časopisa završila intervjuom sa prof. dr. Lejlom Smajlović Skenderagić, koja je govorila o svom iskustvu, naučnim postignućima i projektima.

„Svi studenti koji su radili na časopisu uložili su mnogo truda, od dizajna, pisanja do redakcije, i želim se zahvaliti svakom od njih što su omogućili da časopis Burch Gene nastavi s ovom, uskoro četverogodišnjom tradicijom. Posebno sam zahvalan kolegi Dadi Latinoviću koji je vrijedno radio na dizajnu časopisa. Studentima nauke puno znači da se bave aktivnostima poput pisanja za časopis, jer im to pruža priliku da steknu vještine izvan laboratorija, poput analitičkog razmišljanja i izražavanja mišljenja o složenim temama. Sljedeće izdanje će biti konceptualno, a teme će biti u potpunosti posvećene upotrebi vinske mušice,  i njenim uticajima na moderna istraživanjaˮ, izjavio je glavni urednik časopisa  Kenan Kraković,  student treće godine na Odsjeku za genetiku i bioinžinjering.

Ovaj časopis prilika je studentima da se uče kako napisati kvalitetan članak, sada za studentski časopis sutra za svjetske stručne časopise.